KAKO VJEŽBANJE DJELUJE NA ORGANIZAM

 KAKO VJEŽBANJE DJELUJE NA ORGANIZAM – učinci sporta na ljudsko zdravlje.

Vježbom popravljate svoje zdravlje i čuvate organizam od niza bolesti i poremećaja:
–    stresa
–    osteoporoze
–    križobolje
–    povećanog krvnog tlaka
–    povećanog kolesterola
–    povećanog šećera u krvi
–    pretilosti
–    karcinoma

U borbi protiv stresa, vježbanje pomaže kao način izbacivanja negativne energije iz organizma. Vježbanje smanjuje nivo „hormona stresa“ – kortizola, a povećava nivo endorfina – hormona zaslužnog za osjećaj sreće i prirodne energije. Vježbanje odvlači pažnju od izvora stresa te omogućava postizanje stanja zena. Istraživači potvrđuju da redovito vježbanje smanjuje osjetljivost na stres, ali i olakšava borbu s već postojećim stresom. Tjelesna aktivnost smanjuje simptome križobolje s kojom se suočava čak 80% ljudi. Neaktivnost pojačava osjećaj boli, mišićne napetosti i ukočenosti križne i lumbalne regije leđa. Američko društvo za borbu protiv raka navodi je fizička aktivnost primarna komponenta u prevenciji nekih oblika karcinoma. Prije svega se to odnosi na karcinome crijeva, maternice, debelog crijeva, dojke i pluća. Liječnici navode da vježbanje jača čovjekov imunološki sustav što pomaže u prevenciji karcinoma, ali i u usporavanju širenja malignih stanica. Ljudi koji se aktivno bave sportom dokazano duže žive. Vježbanje potiče obnavljanje stanica mozga te pozitivno utječe na rad dijelova mozga zaduženih zapamćenje i učenje. Redovita fizička aktivnost produljuje seksualnu funkciju kod oba spola. Naime, mišićna snaga i tonus, izdržljivost i tjelesna forma te srčana funkcija izrazito pozitivno utječu na spolnu moć i kod muškaraca i kod žena. Vježbanje je snažan antidepresiv koji potiče mentalno zdravlje.

KAKO VJEŽBANJE DJELUJE NA ORGANIZAM

Vježbanjem u trajanju od 30 minuta na dan 3-5 dana u tjednu, značajno popravlja simptome depresije. Manjak fizičke aktivnosti jedan je od najčešćih faktora rizika od srčanih oboljenja. Vježbanje jača srce, a samo zdravo srce može lakše pumpati krv kroz organizam. Vježbanje pozitivno utječe na omjer HDL kolesterola (dobrog kolesterola) naspram LDL kolesterola (lošeg kolesterola) i triglicerida Finska studija o prevenciji dijabetesa pokazuje da umjerena fizička aktivnost i uravnotežena prehrana smanjuju opasnost od razvoja šećerne bolesti čak za 50-60%. Vježbanje pozitivno utječe na visok krvni tlak i smanjuje opasnost od srčanog udara. Redovito vježbanje utječe na regulaciju tjelesne težine.Veći broj potrošenih kalorija, od onih unesenih hranom dovodi do gubljenja viška kilograma.Također, vježbanje ubrzava metabolizam što utječe na usporavanje taloženja masnih naslaga. Bavljenje sportom povećava mišićnu masu i smanjuje masno tkivo.Aktivno bavljenje nekim oblikom tjelesne aktivnosti zdravo je za ljudske kosti. Sport usporava osteoporozu i propadanje kostiju koji su usko povezani sa starenjem.Ukoliko patite od nesanice, vježbanje će vam pomoći u borbi protiv neprospavanih noći.Prirodno povećanje tjelesne temperature u periodu od čak 5-6 sati nakon vježbanja olakšat će vam spavanje.

KAKO VJEŽBANJE DJELUJE NA ORGANIZAM

Dr. James Blumenthal s američkog sveučilišta Duke dokazao je da četveromjesečni program aerobnog vježbanja odstranjuje ili bitno smanjuje depresivne simptome kod 65 posto pacijenata. Terapijski učinci vježbanja nastupili su kasnije u usporedbi s lijekovima, ali su se zadržali dulje od učinaka antidepresiva nakon što su ih pacijenti prestali uzimati. U spomenutom istraživanju pacijentima je naloženo da prekinu vježbanje, odnosno uzimanje lijekova da bi se vidjelo koliko će trajati poboljšanje. U praksi, međutim, mnogi pacijenti mogu, po liječničkoj preporuci, lijekove i vježbanje primjenjivati na neodređeno vrijeme. Pa i istodobno, što je za većinu najbolja terapijska strategija.

Dr. Henning Boecker i njegova ekipa s Bonskog sveučilišta angažirali su deset trkača dugoprugaša, koji su prije i poslije trčanja podvrgnuti PET skenu (positron emission tomography, odnosno tomografija pozitronskom emisijom) te psihološkim testovima kojima je praćeno njihovo raspoloženje. Uz PET skenere u studiji je korišteno još jedno novo sredstvo – tvar koja služi kao marker za endorfine i ukazuje na njihovu prisutnost u mozgu. Mjerenja su dokazala da tjelesni napori poput trčanja izazivaju proizvodnju endorfina u mozgu, da endorfini podižu raspoloženje te da je porast raspoloženja razmjerno proporcionalan količini izlučenog endorfina. Znakovito je da su se endorfini najviše povezivali s neuronima u predčeonom i limbičkom dijelu mozga, koji reguliraju emocionalna stanja.

KAKO VJEŽBANJE DJELUJE NA ORGANIZAM – Koliko vježbati

Preporučuje se da se svaki dan bavite nekom sportskom aktivnošću minimalno 30 minuta.To je minimum preporučene tjelesne aktivnosti za sve odrasle osobe. Ako i nakon 30 minuta vježbanja dnevno ne uspijevate regulirati ili održati tjelesnu težinu, možete produžiti trening na 60 minuta dnevno.  Brojna istraživanja dokazala su da vježbanje podiže duševno blagostanje i pomaže u borbi protiv depresije.